Neum, 28. juni 2024 – Kako lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini mogu potaknuti saradnju s dijasporom, kako komunicirati i kako privući investicije i prenos znanja te koju ulogu u tom procesu mogu imati društvene mreže? Ovo su samo neke od tema drugog izdanja Mreže praktičara, događaja koji je u Neumu od 26. do 28. juna okupio predstavnike svih 30 jedinica lokalne samouprave koje su dio projekta USAID Diaspora Invest.

Dijaspora želi biti agent promjena, uključujući drugu i treću generaciju iseljenika, poručeno je sa skupa. Jedan od posljednjih primjera angažmana stručnjaka iz iseljeništva je osnivanje osnivanje neformalne grupe Diaspora Business Advisory Council, koja okuplja 21 osobu iz 11 zemalja svijeta s ciljem pomoći u širenju pozitivnih priča iz naše zemlje, kreiranja mreže saradnika i privlačenja investitora.

Dobrila Boba Vukmanović, projektna menadžerica Misije USAID-a u BiH, podsjetila je da je prva faza projekta Diaspora Invest za pet godina svojim rezultatima premašila očekivanja.

“Za nas je to bio veoma inovativan, ali i rizičan poduhvat jer nijedan donator nije imao tako sveobuhvatan projekat koji se u potpunosti fokusira na dijasporu. U toj prvoj fazi podržali smo 164 kompanije koje su povezane s dijasporom. Uglavnom su to bile nove firme, čiji je prosjek starosti bio 11 mjeseci. Novi kapital smo doveli u zemlju i zaista je to jedna sjajna priča. Lekcije iz tog prvog projekta pokazale su da ljudi ulažu na opštinskom nivou, te smo pokrenuli drugi projekat u iznosu od 15,7 miliona dolara i rezultat tog projekta je i ovaj današnji skup. Fokusirani smo na rad sa 30 opština i gradova. To nije mali broj učesnika koji u ovako maloj zemlji žele da naprave promjene i stvore pozitivno okruženje”, izjavila je Vukmanović i dodala da ako od dva miliona ljudi, koji žive van naše zemlje, samo mali procenat želi nešto uraditi, to je veliki broj potencijalnih investitora.

S ponosom je istakla i da ni u jednoj fazi projekta nije bilo prigovora ili žalbi investitora na korupciju, što pruža važnu osnovu za izgradnju povjerenja.

O rezultatima projekta koji potiče angažman opština i gradova ka dijaspori iz Mostara imaju samo riječi hvale. Za samo pola godine odobrene su im četiri aplikacije za sufinansiranje dijasporskih investicija, a prema riječima Željke Dujmović iz tamošnje gradske uprave, rezultati su ih pozitivno iznenadili i vjeruju da će doprinijeti njihovom daljem razvoju.

Opština Berkovići prva se priključila ovoj fazi projekta Diaspora Invest i iako su mala lokalna zajednica, čine važne korake da unaprijede uslove za potencijalne ulagače iz dijaspore.

“Anketa za umrežavanje dijaspore koju smo postavili uliva nam nadu da smo identifikovali ljude spremne da ulažu i pomognu svom mjestu. Mislim da ćemo odavde svi otići s idejama kako da unapređujemo svoj rad i dovodimo nove investitore”, istakao je Draško Džombeta iz Berkovića.

Učesnici su mogli čuti i iskustva iz Cazina, gdje je krajem prošle godine održan veoma uspješan poslovni forum dijaspore sa prepunom salom, mnoštvom pitanja i pozitivne energije. Prvom investicijom pohvalili su se i iz Ljubinja, a da ovakva okupljanja značajno doprinose vidljivosti opština i gradova potvrdio je i Džanan Serdarević iz Općine Centar Sarajevo, poručivši da vjeruje kako lokalne zajednice u BiH imaju znanje, ali trebaju više raditi na tome da budu vidljivije investitorima iz dijaspore.

Predstavnici lokalnih samouprava posebno su pohvalili fleksibilnost koja im je data u ovom projektu, a od irskog stručnjaka za dijasporu Martina Russella čuli su korisne savjete kako da promijene percepciju javnosti i uključe dijasporu u lokalni razvoj.

“Kada razmišljamo o dijasporskom angažmanu, uvijek se to odnosi na temu šta oni mogu uraditi za nas, šta mogu uložiti, a ne pitamo se šta mi odavde možemo uraditi da ih privučemo. Posljednje o čemu govorimo su ljudi, a ljudi donose odluke o povratku, prenosu ideja, iskustava, pa i investiranju”, kazao je, između ostalog Russell.

Poručio je da treba krenuti od tri ključna pitanja za dijasporu: Šta možemo učiniti za vas (šta vam možemo dati)? Da ste vi na našem mjestu, šta biste uradili? i Koga znate ko bi ulagao?

U nastavku događaja Armin Alijagić iz udruženja Naša perspektiva govorio je o najboljim praksama u organizaciji i promociji B2B događaja za dijasporu, materijalima koji se kreiraju za ove poslovne forume, s fokusom na videe i investicijske brošure koji imaju dugoročnu vrijednost. Drugi dan je posvećen komunikaciji na društvenim mrežama kao korisnom alatu za učinkovit angažman dijaspore, kao i vještinama za predstavljanje investicijskog potencijala i ponude, dok se trećeg dana govorilo o rodnoj inkluziji i naporima koji imaju za cilj umrežavanje dijaspore.

Druga zajednica Mreže praktičara bila je izvrsna prilika za razmjenu informacija, iskustava, ali i izazova, čime su stvorena vrijedna partnerstva za budući razvoj.